Katalog  (hrvatski/engleski)

Catalog (Croatian/English)

18.6.-11.7.2020.

​Galerija -Atelijer Žana- Boyd​

Zajednička izložba slika, skulptura i objekata

Željka Čurčića i Jure Labaša

SPIRALA​

 

Autor izložbe: Željko Čurčić

 

 

Otvorenje s počektom u 18,30 sati

Izložba se može posjetiti:

utorak-subota 18,30 - 21,00 sat

ili uz najavu:  091 26 08 111

Organizator: Udruga "Ex Tempore Volosko" Opatija

Spirala se javlja u nebrojeno različitih pojmovno pojavnih oblika koji se kreću od čisto utilitarnih stvari do duhovnih transpozicija.

U prozaičnoj svakidašnjici nalazimo je u funkciji oblikovanja svrsishodnih predmeta: spirala za uvlačenje kabela, spirale za hlašenje sladovine, spirale za uvez listova papira, spirale za čišćenje cijevi, spiralni grijači, spirale kao intrauterni  ulošci...

U svijetu nematerijalnosti nalazimo je kao društvenu kategoriju u definiranju odnosa pojedinca spram određene grupe: spirale šutnje, spirale mržnje, spirale uspjeha, spirale neuspjeha....

Unutar prirodnih znanosti spoznajemo ih kroz matematičku opservaciju: Arhimedova spirala, hiperbolična spirala, logaritamska spirala, Cornova spirala. Proučavajući svemir nalazimo „astrološke“ spirale.

Na ekonomkom planu unutar financija imamo spiralu neplaćanja. Isticanje, ubrzavanje razvoja ekonomskog djelovanja različitih trtgovinskih i industrijskih kompanija nalazimo kroz spirale izvrsnosti.

Na simboličkoj razini spirala se može iskazati kroz pojmove jedinstvenosti, harmonije, cjelovitosti, služeći načelu univerzalnosti.

 

U slučaju Jure Labaša i Željka Čurčića tema spirale služi kao inspiracija da bi kroz proces stvaranja izrazili vlastitu osobnost – osobni stav svojstven samo njihovom habitusu.

 

Labaš ih tvori u domeni slikarstva i skulpture.

On kroz vizuru nadasve iskusnog majstora, sigurnom, čvrstom rukom formira – kreira raznovrsne spiralne elemente (obojene omiljenom crnom), koje se međusobno prepliću i tako tvore cjelinu. Igrajući se elementima iscrtanim različitim debljinama pulsirajuće linije, postiže iluziju kretanja unutar jedinstvenog sadržaja gusto formiranih spirala. Zatamnjivanjem, sjenčanjem pojedinih dijelova jezgre ili oboda spirala usporava, eutanazira njihovu vrtnju dovodeći ih u ravnotežu, harmoniju izbalansirane kompozicije. Jednolična površina pozadine, samo žuta, samo crvena, djelomično crna ili u kombinaciji navedenih boja, prvenstveno služi kao kontrast spram linearno izraženih oblika: jedno ističe drugo, da bi ono drugo što više došlo do izražaja. Tako se sva događanja odvijaju u iscrtanim formama a pozadina im daje legitimitet suštine izražavanja.

Tijelo skulpture Labaš formira nižući volumene valjkastog oblika. Njihova penetracija u visinu naglažena je spiralama koje ih okružuju namotajem. Glatkost površine pojačava im potentni naboj što je i glavna Labašova intencija.

Na opsan način kroz slike i skulpture Labaš je izrazio sebe kao umjetnika forme, čije inačice u međusobnom srazu formiraju samosvojni, samodovoljan likovni govor egzistencijalne čvrstine.

 

Čurčić spiralne oblike njeguje u njegovim fantazmogoričnim kompozicijama gdje izdvojeni oblici čine suživot, a mašta ih dovodi u neobične često nadrealne kombinacije.

Tankom profinjenom linijom ubrzava spirale cjevastog, valjkastog oblika, a prostor oko njih „ispunjava“ raznim oblicima organskog predznaka, tako tvoreći kompoziciju gdje naoko dva suprotstavljena svijeta čine cjelinu. Umjetnik je slijedio postupak koji je primijenio Paul Klee. „Opisao je kako su oblici,  koji su se pojavljivali pod njegovim rukama, postupno počeli u njegovoj mašti nagovještati neki stvarni ili fantastičan predmet i kako je slijedio te nagovještaje kada je osjećao da bi mu oni mogli pomoći u dopunjavanju slike koju je „našao“ (E.H.Gomrich, Povijest umjetnosti, Zagreb, 1999.,str.578).

U izrazito kolorističkim kombinacijama spirale su istaknute slojevitim pomalo grubim nanosima boja. Takva tekstura karakterizira stvarnost kao osnovno svojstvo umjetnikova izraza u težnji za apstraktnošću, a uzrok je tenzije između stvarnosti i izmaštanog, objektivnog i subjektivnog u kojoj se Čurčićev „svijet  često nalazi.

 

Različitost Labaševa i Čurčićeva likovnog govora pokazuje nam kako dvije snažne individue drugačije interpretiraju doživljaj stvarnosti iako im je spirala zajednička tematika.

 

Željko Čurčić

SPIRALE JURE LABAŠA I ŽELJKA ČURČIĆA

(u povodu izložbe SPIRALA u galeriji Boyd u Opatiji, 2020.)

 

Koliko se senzibiliteti uopće, pa i slikarski ne moraju generacijski podržavati – pokazuje zajednička izložba SPIRALA slikara, grafičara i skulptora Jure Labaša (1935.) i slikara i povjesničara umjetnosti Željka Čurčića (1955.)

Bliskost dvaju autora moguće je promatrati na nekoliko razina. U djelatnom i teorijskom akademizmu  jednog i drugog autora. Suvremeni klasik hrvatske likovnosti Jure Labaš temeljito se školovao od srednje škole primijenjene umjetnosti preko klase profesora Ive Režeka do majstorske radionce Krste Hegedušića. Slikarski opus Željka Čurčića nastao je na temelju poznavanja europske umjetnosti i nastoji se uspostaviti i u dijakronijskom i sinkronijskom slijedu onoga što je u slikarstvu nastajalo i što nastaje. Pri tome je, što pokazuje i izložba SPIRALA, razvidan utjecaj Jure Labaša koji je aktom, svojom trajnom preokupacijom i jedinstvenim opusom tzv. strojne erotike, neizravno djelovao na mnoge suvremene hrvatske autore.

Zanimljivo je ipak kako je zajedništvo dvaju autora krenulo iz posve individualnih poetika kako bi se našlo u slikarskoj spirali koja svjedoči o slikarskom svjetonazoru koji nije rezervat lijepih slika, već je svojevrsna provokacija stereotipa i konvencija.

U tijeku svoga rada, i jedan i drugi autor, rado istražuju na granici apstraktnog i figurativnog, a njihova se nekonvencionalnost ne odriče poetike klasicističkih modernizama: ekspresionizma, nadrealizma i kubizma. Na izložbi SPIRALA i jedan i drugi autor susreli su se na području apstraktnoga, uzimajući u središte svoga likovnog zanimanja i istraživanja drevni geometrijski oblik spirale, bremenit simboličkim značenjima i sveprisutan u prirodi koja nas okružuje i svemiru kome pripadamo, nastojeći ga interpretirati i reciklirati u svom individualnom likovnom govoru.

Čurčićeve spirale su dvojake. Prve su vrtložne, pokretljive, ekspresionistički  kolorirane. Sugeriraju perspektivu i stvaranje u kojem ne vidimo početak ni kraj, ali ga naziremo. U drugom ciklusu spirale su okoštale u crno-bijela, razgranata geometrijska tijela, kvadre, cilindre i prizme. Čurčić ne napušta svojevrsnu dekoraciju,  riblje kosture i glave te nanos boje koji kao da je ostatak neke kompozicije koja je postajala ranije. Sjećanje na krajolik implicitno sugeriraju geometrijska tijela koje je sklopio od nizova spirala, odsječena debla i grane u novom apstraktnom poretku.

Organsko prikazati kao mehaničko ili obratno kao obilježje Labaševe slikarske poetike razvidno je u ciklusu metalnih skulptura faličke simbolike. Temeljno obilježje radova umjetnika koji ne pripada nekoj main stream poetici, ni generacijskoj asocijaciji, izoštreno je u ciklusu jezgre, počela i osnove ljudskog postojanja u prikazu navedene ideje. Jednako moguće kao mehaničke i kao i organske. Pokretljivi cjevasti metalni glavonošci različitih su asocijacija od mehaničkih do organskih. Je li riječ o umjetnom organizmu ili o organskom mehanizmu, pitanje je koje ne treba odgovor, već novo pitanje koje se kružno kreće prema svome središtu. U srce spirale gdje je novi početak.

Nizovi Labaševih crtačkih spirala manje su deskriptivni,  izostaje perspektiva.  Uz potporu žute i crvene pozadine, spirale objekti se šire, u stalnom su preplitanju,  nestajanju i nastajanju, zaustavljivi samo u jednom trenutku koji je nemoguće ponoviti – i u stvarnom i u duhovnom svijetu. Crno bijeli diptih prekinutih spirala njihov je kontrapunkt. Neočekivan prekid kružnog kretanja, autorski je odmak jasnom i podebljanom linijom od uobičajene i sveprisutne simbolike spirale kao neprekinutog kružnog kretanja prema središtu koja postaje stereoptip. Umjetnička provokacija. Što kad se spirala presječe, zaustavi?  Promatrač, kreator ili stvaranje? Ili je to početak ili završetak izložbe SPIRALA, ili istodobno i jedno i drugo, kako nam sugeriraju autori izložbe.

Biserka Goleš Glasnović

 

Biografije:

Jure Labaš

  • Slikar i grafičar

  • Rođen 1935. godine u Oroslavlju

  • Školu primijenjene umjetnosti i Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Zagrebu

  • Diplomirao 1960. godine u klasi prof. Ive Režeka

  • Od 1960. do 1962. godine suradnik majstorske radionice Krste Hegedušića

  • Član Udruženja likovnih umjetnika od 1961. godine

  • Nagrada ULUHA za slikarstvo 1969. godine

  • Izložbe: Zagreb, Beč, Sisak, Salzburg, Zrenjanin, Subotica, Brčko, Samobork Čakovec, Zaprešić, Split...

 

Željko Čurčić

  • Slikar, povjesničar umjetnosti, dizajner, leksikograf

  • Rođen 1955. godine u Zagrebu

  • Diplomirao povijest umjetnosti i sociologiju;magistrirao informacijske znanosti; radi u LZ „Miroslav Krleža“

  • Bio je član Likovne zajednice „Zagreb“

  • Piše likovne kritike i postavlja izložbe

  • Izlagao je u Zagrebu, Opatiji, Rijeci, Zaprešiću, Beogradu....

Ova web stranica koristi osnovne kolačiće za održavanje funkcionalnosti. Korištenjem ovih stranica prihvaćate njihovu upotrebu.

Politika privatnosti i kolačići.

This website uses basic cookies in order to be functional . By using this website you accept their use.

Privacy Policy and cookies.

© 2018 by Snježana Boyd - Žana. Sva prava zadržana.

Udruga "Ex Tempore Volosko"

Sjedište: Opatija, Ul. Andrije Štangera 19      RNO: 0262000  MBR: 0413642   OIB: 36238028291